Održan okrugli stol o biskupu Butorcu

Prigodom pedesete obljetnice smrti mons. Pavla Butorca, kotorskog i dubrovačkog biskupa, u Kotoru je 2. lipnja 2016. u multimedijalnoj dvorani u crkvi sv. Pavla održan okrugli stol pod nazivom «Kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac – život i djelo». Organizator događaja bilo je Hrvatsko Nacionalno Vijeće Crne Gore uz podršku Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Rijeke te Područnoga centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te Kotorske biskupije.

Na početku skupa, okupljene je u ime kotorskog biskupa i ispred kotorske biskupije pozdravio mr. sc. don Robert Tonsati. Nakon pozdrava uzvanicima i predstavnicima civilne vlasti i društvenih institucija koje je ispred HNV Crne Gore uputio g. Zvonimir Deković, dr. sc. Vinicije Lupis, moderator i znanstveni koordinator skupa, otvorio je Okrugli stol, istaknuvši da je za poznavanje Butorčevog opusa najzaslužniji peraški župnik mons. Srećko Majić, koji je neumorno radio na objavljivanju Butorčevih rukopisa i pretisaka u izdavačkoj kući “Gospa od Škrpjela” te mu je javno zahvalio na tom radu od neprijepornog značaja za očuvanje Butorčeva opusa.

Uslijedilo je šest izlaganja. Autor prvog bio je mr. sc. Don Dejan Turza, koje je u njegovoj odsutnosti pročitano. Tema don Turzinog izlaganja bila je «Petogodišnje izvješće (1938.-1942.) o stanju u Dubrovačkoj biskupiji», a autor je u analizi Butorčevog rukopisa na latinskom jeziku, prikazao stanje koje Butorac opisuje kao i njegov partikularni način pisanja koji je snažno obilježen ljubavlju prema povijesnoj kontekstualizaciji i vrjednovanju umjetničke i kulturne baštine. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić čije je izlaganje također pročitano u odsutnosti autora, obradio je marijansku pobožnost biskupa Butorca u izlaganju naslovljenom «Msgr. Pavao Butorac apostol štovanja Bogorodice Marije », posebno se osvrnuvši na djela koja je sam Butorac objavio tiskom na ciklostilu budući da je vjerski tisak bio zabranjen, te druge Butorčeve naslove i angažmane vezane za marijanski kult i duhovnost. Marinko Tomasović, direktor gradskoj muzeja Makarske, prikazao je Butorčevo poznavanje povijesti benediktinskog reda u izlaganju naslovljenom «Udio benediktinaca u zapadnjačkim okvirima bokokotorskog prostora u djelu Pavla Butorca». Tomasović je zaključio da je Butorac djelima u kojima se bavio benediktinskom poviješću dokazao duboku ukorijenjenost bokokotorske duhovnosti i umjetnosti u okvirima zapadnjačke kulture. Živopisnu povijesne prilike dubrovačkih picokara, koje su u Butorčevo vrijeme postojale u samo tri zajednice, iznio je mr. sc. Ivan Armada. U svom izlaganju « Msgr. Pavao Butorac i picokare na području Dubrovačke biskupije» detaljno je prikazao povijesne dinamike zajednica na zalazu svog postojanja te je sagledao ulogu i utjecaj biskupa Butorca na njih, naglasivši da je u svijetlu svih arhivskih podataka kojima danas raspolažemo jasno da se je Butorac zalagao za opstanak picokarskih zajednica što je suprotno od uvriježenog mišljenja u njegovom vremenu, te da je njegovo djelovanje ključno za očuvanje kontinuiteta samostanskog života na onim prostorima na kojima su živjele picokare. Težak period komunističke represije i njezine posljedice na život i službu biskupa Butorca prikazao je Željko Brguljan. U svom izlaganju opisao je između ostalog borbu za opstanak dubrovačkog sjemeništa, zauzimanje za podređene svećenike, kao i za oslobađanje nadbiskupa Stepinca te i pregled razgovora koje je biskup Butorac vodio s predstavnicima Komisije za vjerska pitanja NR Hrvatske i predstavnicima Narodnog odbora kotara Dubrovnik. Dr. sc. Vincije Lupis je obradio Butorčev lik u kontekstu hrvatske historiografije. Lupis, osvrćući se na niz predstavnika “autodidaktične povijesne škole” bokeljskih svećenika, kazao je da prvo ime historiografije među bokeljskim svećenstvom XX. stoljeća zauzima upravo Pavao Butorac, koji je svojom metodologijom, plodnošću i temeljitošću stao uz bok najvažnijih povjesničara svoga vremena.

U završnom obraćanju dr. Lupis je zahvalio svim sudionicima te je rekao da će svi radovi okruglog stola biti tiskani u prigodnom izdanju.

Na koncu je uslijedilo predstavljanje Butorčeve knjige Problem Kulture koje je održao prof. dr. Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U detaljnoj analizi kompleksna Butorčeva djela, prof. Matulić je minuciozno prikazao piščeve domete ali i njihove granice, njegovu bogatu erudiciju, znanstvenu akribiju, stil i način pisanja, te je dao detaljan uvid u Butorčevu misao o kulturi kao o utjelovljenju duha, navodeći ujedno glavne filozofske utjecaje na Butorca. Prof. Matulić se osvrnuo i na suvremeni problem kulture u društvu koje je suprotno od Butorčevog predviđanja dezintegracijsko te nije dovelo do nove sinteze kakvu je Butorac priželjkivao, a osobito je istakao Butorčevu istinoljubivost i intelektualno poštenje.