izbornik zatvori izbornik

U Kotoru objavljen Muljanski Kantual

Ovih je dana iz tiska izišao Muljanski kantual u kojem su po prvi put objavljene skladbe franjevca o. Konrada Eberta napisane za zbor župe Muo u Boki Kotorskoj potkraj 19. st. Urednik ovog djela je mr. don Robert Tonsati, župnik Mula, a kantual je objavljen u nakladi Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj.

Već u prvim retcima Predgovora urednik pojašnjava kako temelj ovog izdanja čine liturgijske skladbe franjevca o. Eberta koje su sačuvane samo u jednom rukopisu, notnoj bilježnici u župnom arhivu: autor tog rukopisa Anton Riđanović, bio je prvi Ebertov učenik, te je uz skladbe svoga učitelja zapisao i druge crkvene kompozicije kojima se služio kao zborovođa. O. Ebert, gvardijan samostana na Prčanju, svoja je glazbena djela napisao za potrebe same župe Muo u kojoj je na poziv tadašnjeg župnika don Antona Kosovića uspio osnovati muški zbor te mješoviti orkestar i organizirati temeljitu glazbenu naobrazbu, a sve u povodu službene beatifikacije bl. Gracije, bokeljskog blaženika rođenog na Mulu.

Cilj ovog izdanja, osobito u vremenu kada se duhovna baština bokeljskih Hrvata odveć često umanjuje, iskrivljuje i zatire, po riječima urednika je „restitucija jednog iznenađujuće bogatog i iznimno važnog dijela duhovne i glazbene povijesti Mula i Boke Kotorske sa željom da se sadašnji žitelji mjesta prisjete svoje povijesti, a naraštaji koji dolaze, te svi zainteresirani za crkvenu glazbu našeg podneblja, dobiju pristup ovom blagu duhovnosti, vjere i umjetnosti.“ Ono što posebno vrijedi istaknuti je činjenica, da je Muo zaista bio i ostao malo mjesto, no to nije priječilo njegove stanovnike, mahom ribare bez značajnije formalne naobrazbe, da se duhovno i kulturno uzdignu, te od Konrada Eberta dobiju cijeli glazbeni opus kakvim se i puno razvijenije i bolje stojeće župe u istom periodu i izvan Boke ne mogu podičiti.  Muljanski Kantual vrijedan je doprinos slabo istraženoj i nedovoljno proučavanoj katoličkoj glazbenoj baštini Boke, a zacijelo će biti koristan u otkrivanju prečesto zanemarene franjevačke povijesne prisutnosti u Boki i njezinog utjecaja na duhovni i intelektualni razvoj ovog kraja.

Po definiciji kantual  (lat. cantuale) označava zbornik ili zbirku crkvenih pjesama ili skladbi kojom se služe crkveni glazbenici i orguljaši. Kako urednik pojašnjava, izvorni rukopis nije imao poseban naziv: budući da se radi o jedinstvenim djelima nastalim za konkretnu župnu zajednicu, smatrao je prikladnim nazvati ga Muljanskim kantualom.

Muljanski kantual čine dvije velike cjeline: u prvoj, nakon Kazala i Predgovora, slijede dva autorska poglavlja. U prvom, don Tonsati suvremenim čitateljima u kratkim crtama približava povijest ovog malog mjesta, poznatom po njegovu blaženiku Graciji, po ribarstvu ali i teškim životnim uvjetima. Poseban naglasak autor stavlja na crkvene prilike župe u 19. st. i organizaciju liturgijskog života koju je pokrenuo don Kosović, te tako pruža vrijedan uvid u kontekst nastanka samih skladbi. U svom tekstu, autor također progovora i o Hrvatskom pjevačkom društvu „Zvonimir“ iz Mula, koje je u o. Ebertu vidjelo svog istinskog umjetničkog utemeljitelja, te donosi i vrijedna povijesna svjedočanstva iz arhivskih izvora i onodobnog tiska.

Jedan od najeminentnijih hrvatskih muzikologa dr. don Miho Demović u poglavlju naslovljenom Glazbeni opus Konrada Eberta (?- 5.VIII. 1899.) analizira sam nastanak glazbenog opusa o. Eberta, te sadržaj izvornog rukopisa. Dr. Demović donosi detaljnu  glazbenu raščlambu mise „Auxilium Christianorum“ i pregled drugih misa i moteta, te daje svoj sud o umjetničkim karakteristikama objavljenih skladbi. U svom zaključku, mo. Demović navodi kako „Konrad Ebert spada među veće inozemne crkvene skladatelje koji su djelovali u razdoblju austrougarske uprave u Boki kotorskoj (…) činjenica da je Konrad Ebert podrijetlom bio stranac ne smije umanjivati značaj njegova djela u povijesti kulture naroda u kojem je živio i djelovao, dapače valja ga još više cijeniti jer je to njegov osobni poklon kraju u kojem je živio prije svojeg odlaska u misije u Kinu gdje je malo nakon toga umro smrću mučenika.“

Drugu veliku cjelinu čine same Ebertove skladbe. Transkripciju na suvremenu notaciju načinio je Neven Kraljić, prof., orguljaš Zagrebačke prvostolnice. U ovom su dijelu skladbe posložene u tematskim cjelinama koje odgovaraju crkvenim blagdanima koji su se slavili na Mulu i za koje je o. Ebert pisao. To su prvom redu skladbe u čast bl. Gracije (Moteti – Tantum ergo i Genitori, Misa i himan), zatim skladbe u čast Pomoćnice kršćana (moteti i misa), u čast sv. Kuzme i Damjana (moteti), i misa u čast sv. Nikole biskupa. Nakon navedenih skladbi slijede i dva Dodatka. U prvom je Himan bl. Gracije na hrvatskom jeziku kako se pjeva i danas (na stihove P. Kamenarovića) – inače jedina Ebertova skladba koja je ostala u izvedbi do naših dana, te misa Bl. Gracije na hrvatskom, koju je priredio mo. Kraljić. U drugom su Dodatku su dvije skladbe upitnog autorstva, te po prvi put notno zapisana i harmonizirana Uskrsna posljednica s Mula.

Pročelnik Instituta za Crkvenu glazbu u Zagrebu i istaknuti crkveni skladatelj mo. Miroslav Martinjak u zaključku svoje recenzije o Muljanskom kantualu je napisao: „Čitljivo i uredno prepisane skladbe o. Konrada Eberta ne bi trebale ostati u ovoj knjizi netaknute već su one itekako prikladne za izvođenje i za život koji glazba u pravom smislu živi i postoji, a to je u živom izvođenju, kad zapisana nota postaje živi ton koji ljudsko uho prihvaća i razumije. Vjerujemo da će taj notni materijal iz konca 19. st.  biti zanimljiv i poticajan glazbenicima koji izvode sakralnu glazbu, a i muzikolozima koji još mogu otkrivati zanimljive detalje i ondašnje glazbene utjecaje na skladatelja i njegov stil koji je u skladu romantizma 19. st. ali i koji se želi prilagoditi i postati crkveni, sakralni i shvatljiv vjerničkoj duši koja od glazbe u Crkvi ne očekuje zabavu i zabavne ugođaje već zraku duhovne stvarnosti koja dira i uzdiže vjerničko srce k svom Stvoritelju i Otkupitelju.“

Muljanski Kantual opremljen je i vrijednim fotografijama  koje dokumentiraju glazbeni život i sakralnu baštinu Mula, te tiskan na 284 strane u tvrdom uvezu u tiskari GudCo u Perastu. Grafičko oblikovanje i pripremu za tisak napravio je Siniša Kolar, a lekturu Ana Milovan, prof. Muljanski kantual objavljen je financijskom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Kotorske biskupije.

 

9. veljače 2022. | Novosti
Oznake:, , , , , ,